Vlade Češke, Slovačke, Hrvatske i Poljske ne planiraju da znatno povećavaju izdvajanja za zdravstvo, jer su rashodi već ogromni. Stručnjaci iz pomenutih država EU ukazuju da prevencija i smanjenje štete predstavljaju jedini održivi put – jer produžavaju život, smanjuju broj obolelih, a samim tim i troškove.
Oni su na Osmom samitu o javnom zdravlju ukazali da mere smanjenja štete nisu dovoljno razvijene zbog konzervativnih stavova, predrasuda prema alternativnim nikotinskim proizvodima ili oštre regulacione politike.
Profesor Anzdrej Fal iz Poljske naglasio je da su ukupni izdaci za javno zdravstvo danas veoma visoki i da rastu nesrazmerno u odnosu na ekonomski razvoj evropskih zemalja, od kojih većina više ne može da nastavi sa povećanjem budžeta za zdravstvo.

– Ni u Poljskoj nije verovatno da će vlada potrošiti više nego što je već planirano budžetom za 2025, jer predviđeni rashodi premašuju sredstva iz javnog zdravstvenog osiguranja – ukazao je Fal, a sa njim su se složili i ostali sagovornici.
Dr Jiri Votruba je naglasio da su zdravstveni troškovi u Češkoj već “enormni” i da nijedna vlada, bez obzira na ishod izbora, verovatno neće želeti da ih dodatno povećava.
– Vrlo je verovatno da će svaka vlast pokušati da stabilizuje troškove umesto da ih povećava – rekao je dr Votruba.
Prema rečima Martina Smatane, situacija u Slovačkoj je slična – zdravstveni izdaci su dostigli gornju granicu.
– Budžet za sledeću godinu biće dovoljan tek da pokrije fiksne troškove i njihov rast. Povećanje ulaganja u zdravstvo jednostavno nije prioritet vlade u ovom trenutku – rekao je on.
Posebno je naglasio problem neefikasne potrošnje i činjenicu da dodatna sredstva ne garantuju bolje rezultate, ako nema pravilne evaluacije i planiranja.

Profesor Ranko Stevanović je naveo da se u Hrvatskoj veliki deo zdravstvenog budžeta već sada troši na bolesti izazvane pušenjem.
– Gotovo 20% ukupnih zdravstvenih troškova otpada na lečenje bolesti povezanih sa pušenjem. U takvim uslovima, nije realno očekivati dodatna sredstva u budžetu – naglasio je on i dodao da je zdravstveni sistem preopterećen bolestima koje se u velikoj meri mogu sprečiti.
Profesor Fal je upitao paneliste koliko su u njihovim državama zastupljeni alati za prevenciju i borbu protiv pušenja.
Profesor Stevanović je naveo da u Hrvatskoj alati za smanjenje štete nisu sistemski implementirani. Postoji, kako kaže, veliki otpor među lekarima i donosiocima odluka prema proizvodima poput uređaja za zagrevanje duvana i nikotinskih kesica.
– Još vlada pogrešno uverenje da je nikotin primarni uzrok bolesti i da su proizvodi bez dima jednako, ili čak više štetni od cigareta. Zbog toga se oni praktično ne koriste. Postoji otpor među zdravstvenim radnicima, medijima i političarima prema proizvodima koji su manje štetni od cigareta, poput nikotinskih kesica ili uređaja za zagrevanje duvana – zaključio je Stevanović.

Dodao je i da su kazne za prodaju maloletnicima nedovoljne i da još uvek postoji rašireno pogrešno verovanje da sam nikotin izaziva rak, što otežava javne kampanje za smanjenje štete.
Dr. Votruba je naveo da Češka nema razvijenu politiku smanjenja štete.
– Iako postoje programi lokalnih skrininga, političari su konzervativni i smatraju da pošto je pušenje otrov, ljudi jednostavno ne bi trebalo da puše. Pristup je – ako pušiš, prestani i tačka – rekao je.
Što se Slovačke tice, Smatana je objasnio da je glavni problem restriktivna regulacija.
– Svake godine uvode se nove restrikcije bez procene efekata prethodnih, što sprečava da alati za smanjenje štete pokažu rezultate.
Stručnjaci su se saglasili da ako imamo tradicionalne cigarete i manje štetne proizvode, razlika u oporezivanju može pomoći pušačima koji ne žele da prestanu da puše da prepoznaju korist prelaska na manje štetne proizvode.
– Uz informisanje o tim proizvodima, pušači mogu doneti svesnu odluku. Dakle, porezi na cigarete treba da budu visoki, ali uzimajući u obzir rizik od šverca i crnog tržišta, potrebna je ravnoteža – rekao je Smatana.
Učesnici su se složili da nijedna pojedinačna mera nije dovoljna. U mnogim evropskim zemljama procenat pušača raste, dok u državama poput Švedske, Velike Britanije i Holandije beleži pad – upravo tamo gde su cene cigareta visoke, a istovremeno su dostupne manje štetne alternative.
Složili su se i da EU direktive treba jasnije da razlikuju cigarete od drugih nikotinskih proizvoda u oporezivanju, oglašavanju i pristupu tržištu, kako bi se motivisali pušaci da pređu na manje štetne alternative.
Njihova poruka je jedinstvena – prevencija se mora sprovoditi od najranijeg uzrasta i da je potrebno istovremeno delovati na više nivoa – od obrazovanja i zdravstvenih kampanja, do poreza i regulacije prodaje.
Profesor Fal je istakao da smanjenje štete jeste oblik prevencije, jer usporava razvoj bolesti i poboljšava kvalitet života pacijenata. – Prevencija traje od rođenja do smrti – čak i ublažavanje bola kod teških bolesnika jeste vid prevencije – zaključio je.