Španija VS Švedska – Čiji se pristup pokazao uspešnijim

Evropa, ali i ceo svet, traži modele za borbu protiv pušenja i snižavanju stope obolelih od bolesti izazvanih duvanskim dimom. Dva suprotna pristupa rešenju problema dolaze iz Švedske i Španije. Koji se pokazao uspešnijim?

Najnovije analize pokazuju da je Švedska zahvaljujući politici smanjenja štete gotovo iskorenila pušenje, dok Španija sprovodi restriktivnu politiku zasnovanu na zabranama, a koji se poakazala neefikasnom.
Sa samo 5,6 odsto pušača, Švedska beleži najnižu stopu pušenja u Evropi. Stručnjaci smatraju da je ključ uspeha u dozvoljenom korišćenju proizvoda sa smanjenim rizikom: snusa, nikotinskih vrećica, elektronskih cigareta. To se direktno odrazilo na znatan pad smrtnosti od raka pluća, ali id rugih bolesti izazvanih duvanskim dimom.
Švedski parlament je 2024. usvojio princip smanjenja štete kao osnov politike javnog zdravlja.

Uvedene su različite poreske stope u skladu sa rizikom – cigarete su visoko oporezovane, dok je za bezdimne proizvode stopa poreza niža, te su samim tim i jeftiniji.

Švedska pokazuje šta je moguće kada se politika oslanja na nauku i zdrav razum. Pušenje se može skoro potpuno iskoreniti bez represije – izjavio je jedan od vodećih evropskih stručnjaka za nikotinsku politiku.
Nasuprot tome, u Španiji puši četvrtina populacije, a vlasti predlažu dodatna ograničenja – zabranu aroma, ograničavanje jačine nikotina, pa čak i zabranu javnih debata o alternativama.

Ministarstvo zdravlja pokušalo je čak i da blokira konferencije o smanjenju štete. Novi propisi praktično zabranjuju većinu nikotinskih bezdimnih proizvoda.
Prema analizi, Španija je mogla da spase više od 30.000 života između 2000. i 2019. da je usvojila švedski model.
Dr Karl Fagerström, poznati psiholog i veliki zagovornik koncepta smanjenja štete, upozorava:

– Španija rizikuje zdravstvenu krizu. Ako zabrani proizvode sa niskim rizikom, mnogi će se vratiti cigaretama – rekao je dr Fagerström.

Evropska komisija do kraja jula treba da se izjasni o španskom planu. U međuvremenu, stručnjaci i organizacije za javno zdravlje pozivaju na usvajanje švedskog modela kao standarda za EU.

– Ovo je trenutak istine. Ako želimo zdraviju Evropu, moramo da razdvojimo borbu protiv pušenja od borbe protiv nikotina. Zabranama se ne spašavaju životi – alternativama se spašavaju – poručuju iz međunarodne koalicije za smanjenje štete.

ŠVEDSKA: KONCEPT SMANJENJA ŠTETE

  • Stopa pušenja: Samo 5,6% odraslih puši – najniža u EU
  • Smrtnost od raka pluća: 41-61% ispod proseka EU
  • Zakonske mere:
  • Dozvoljeno korišćenje snusa i nikotinskih kesica
  • Poreski sistem zasnovan na riziku: cigarete visoko oporezovane, alternativni proizvodi oporezovani manje
  • Parlament je 2024. usvojio princip smanjenja štete kao osnovu politike javnog zdravlja
  • Rezultati: Očekuje se da Švedska postane prva zemlja u Evropi sa statusom “bez duvanskog dima” (stopa pušenja manja od 5%) do kraja 2025.

ŠPANIJA: RESTRIKTIVNI PRISTUP

  • Stopa pušenja: Oko 25-32%, sa sporim padom u poslednjim godinama
  • Bolesti povezane sa duvanom: I dalje visoke, naročito rak pluća i srčane bolesti
  • Planirane mere:
  • Zabrana aroma kod nikotinskih kesica.
  • Ograničenje jačine nikotina na ispod 1 mg, čime se većina proizvoda eliminiše
  • Otpor prema naučnoj raspravi – vlasti su čak pokušale da zabrane konferencije o smanjenju štete
  • Propuštena prilika: Stručnjaci procenjuju da bi Španija, da je pratila švedski model od 2000. godine, mogla sprečiti više od 30.000 prevremenih smrti

Pročitaj više